Japan i dalje vodi: zašto hardver i dalje ima prednost

By Mr. Minoru Usui

Tijekom prošlog stoljeća Japan je postao najbolji u razvoju niza tehnoloških inovacija koje su „prve na svijetu” i koje revolucioniziraju način naše igre i rada. Od džepnog kalkulatora iz 70-ih, uređaja za reprodukciju glazbe Walkman iz 1979., koji je promijenio način na koji slušamo glazbu u pokretu, pa do nedavnih androida (humanoidnih robota) koji govore, izgledaju i ponašaju se kao ljudi. Svi ti inovativni proizvodi savršeno su zadovoljavali potrebe svog vremena, stvorili novu vrijednost i uspjeli predvidjeti što je ljudima potrebno, možda čak i prije nego što su to sami shvatili. 

Snaga koja traje desetljećima

Tijekom 1990-ih i 2000-ih zemlju su pogodile financijske nedaće nastale uslijed naglog pada gospodarskog rasta i sve veće konkurencije zapadnih zemalja, kao i Kine. Iako su neke tvrtke pomalo zaostale, druge su potvrdile da je sposobnost Japana za inovacije i tehnološku industriju obnovljena i jača no ikad. Ugled te zemlje kao predvodnika u proizvodnji TV uređaja i bijele tehnike možda je bio donekle opao, no Japan je uspio vratiti svoj status globalne velesile u proizvodnji elektroničkog hardvera za primjenu na određenim potrošačkim i poslovnim tržištima razvojem i prepoznavanjem proizvoda u proizvodnim kategorijama koje su se brzo razvijale – od pisača do robotike. Uspješne tvrtke nadograđuju se na temelje postavljane tijekom brojnih desetljeća, usavršavajući i razvijajući tehnologiju koja će zadovoljiti današnje različite potrebe. Na primjer, hardver za minijaturnu robotiku za manju lokaliziranu proizvodnju uslijed vraćanja djelatnosti na zapad; senzori velike preciznosti koji omogućuju praćenje promjena u tijelu; te tehnologija za vizualnu komunikaciju dizajnirana za ispunjavanje najzahtjevnijih uvjeta radnog mjesta. 

Pojava softvera

Usprkos toj dugoj i bogatoj povijesti inovacija, pojavom servisa Google, Facebook, Twitter, YouTube, Apple, Uber i AirBnB u središte pozornosti došle su zemlje Zapada i sve se počelo vrtjeti oko „zanimljivijeg” softvera, više nego hardvera. Međutim, iako je pojam softvera danas iznimno popularan, s mrežom razvojnih rješenja koja se stalno širi kako bi se zadovoljile sve naše potrebe, hardver ostaje ključni pokretač evolucije današnjeg društva. A zasigurno će i dalje biti sučelje između ljudi i softvera. 

Japanska hardverska premoć

Odakle potječe taj uspjeh Japana u proizvodnji hardvera? Često se služim primjerom kuhara koji priprema suši i koji jednaku motivaciju nalazi u zadovoljnom osmijehu na licu gosta, kao i u količini dnevne zarade. Ideja majstora koji svoju specijalnost izvodi pred očima klijenta ključna je komponenta jedinstvenog načina proizvodnje poznatog pod nazivom „monozukuri”,što označava kombinaciju umješnosti i znanja o postupku proizvodnje i preduvjet održive proizvodnje. Osnovna je ideja u tome da majstor za vrijeme rada ima u vidu svog klijenta, što ga inspirira i pomaže mu savladati prepreke na koje eventualno nailazi u radu. Kada pojam „monozukuri”raščlanimo, možemo ga prevesti kao „umijeće”, koje se s vremenom usavršilo, praćeno željom za izradom vrhunskih proizvoda uz što manje otpadnog materijala i nedorečenosti, a uz pomoć preciznog inženjerskog znanja koje je sada usađeno u mentalitet japanskog korporativnog menadžmenta i proizvodnje. Svi se proizvodi izrađuju kroz neprekidan ciklus kontinuiranih poboljšanja i uvijek uzimajući u obzir krajnjeg klijenta. 

Istraživanje i razvoj

S obzirom na zemljopisni položaj, Japan nije bogat prirodnim resursima te je morao raspoložive resurse učinkovito upotrebljavati i uvoziti sirovine kako bi proizveo visokokvalitetan hardver za izvoz. Ta zemlja ima veliku gustoću stanovništva, što je ključan čimbenik u razvoju kompaktne i učinkovite infrastrukture, uključujući tehnologiju, a tvrtke imaju tradiciju usmjeravanja troškova prema istraživanju i razvoju, u što daje značajne rezultate.

Japan iznimno mnogo ulaže u istraživanje i razvoj. Prema najnovijim podacima, Japan je treći po količini ulaganja u istraživanje i razvoj, s 3,49 % utrošenog BDP-a godišnje i 10 od svakih 1000 zaposlenih aktivnih stanovnika koji rade u istraživanju. U poslovnom sektoru to iznosi 132,644 milijarde američkih dolara, od ukupnog troška za istraživanje i razvoj (PPP) koji iznosi 170,589 milijardi američkih dolara. Stoga ne iznenađuje da je Japan primio najveći broj Nobelovih nagrada za znanost u Aziji.

Dok Zapad kultivira snažno softversko tržište, iza kojega stoje nekonvencionalno razmišljanje i investitori za inovativne nove tvrtke, uspješni japanski proizvođači nastavljaju poboljšavati i nadograđivati ono što im najbolje ide: hardver razvijen iz duboko usađene vjere u precizna tehnička znanja.

Naša će zajednička budućnost izrasti iz susreta tih dvaju svjetova i društvenih evolucija nadopunjenih i omogućenih objema stranama.

Poticanje inovacija

Ne može se poreći da bez hardvera velike preciznosti kao sučelja za postojeći softver – i njegovog kontinuiranog poboljšavanja – takve promjene neće biti moguće. Za ovakav napredak jednako je nužno održavati i ulagati u specijalizirana tehnička znanja. Japan to i dalje radi najbolje.

U želji da postane tvrtka koja je uistinu neophodna svojim klijentima i društvu, Epson u potpunosti utjelovljuje tu filozofiju, izrađujući hardver velike preciznosti i integrirajući načela tehnologija „monozukuri”i sho - sho - sei(učinkovite, kompaktne i precizne) u sve svoje proizvode. Ne želim reći da nije postojalo jedno razdoblje kad se tvrtka udaljila od svojih korijena i bila više usmjerena na konkurenciju nego na svoje klijente. Koja je svrha nadmašiti konkurenciju ponudom boljih funkcija i značajki ako one nisu bile klijentima potrebne? No tijekom nekoliko posljednjih godina ponovno smo naglasili svoje korijene u umijeću, preusmjerili tvrtku na klijenta i na opći cilj boljitka u cijelom svijetu. Dok naši brojni konkurenti prebacuju proizvodnju na vanjske resurse, mi smo se orijentirali na model poslovanja s vertikalnom integracijom, što znači da proizvode proizvodimo u vlastitim tvornicama i omogućuje nam da imamo ciklus pomoću kojega odgovaramo na potrebe klijenata u fazama dizajna i proizvodnje tih proizvoda. Epson potiče inovacije već 75 godina, a sada se usmjerava na inovacije u tintnoj tehnologiji, vizualnoj komunikaciji, nosivim tehnologijama i robotici. Tvrtka u tome ima dugogodišnju tradiciju: Epson je izradio prvi kvarcni sat na svijetu, prvo ručno računalo (Epson HX-20), prvi kompaktni, lagani digitalni pisač na svijetu i prvi tintni pisač u boji, čiji su naknadni modeli postignuća današnje tvrtke Epson. U središtu svega nalaze se klijenti i njihovo iskustvo upotrebe hardvera. Epson dnevno ulaže 1,4 milijuna američkih dolara (1,2 milijuna eura) u istraživanje i razvoj, ili točnije 5,2 % godišnjeg prihoda, radi postizanja najviših standarda u hardveru. 

Hardver će ostati konstanta

Uzmemo li kao primjer pametne naočale, uvidjet ćemo da su revolucionarne aplikacije razvijene za proširenu stvarnost učinkovite tek onoliko koliko i pametne naočale koje su za njih dizajnirane. Epsonov uređaj Moverio dizajniran je za veći broj korisničkih aplikacija, a hardver obuhvaća jedinstveni binokularni OLED zaslon visoke razlučivosti za proširenu stvarnost na bazi silikona koji je dizajniran za rad u stresnim radnim okruženjima. Temeljeći sve proizvode na vlastitim izvornim tehnologijama, umjesto da dizajn i proizvodnju prepušta vanjskim dobavljačima, Epson može ne samo jamčiti kvalitetu proizvodnje, već i razvijati svoje proizvode od samog početka – osiguravajući na taj način da potrebe klijenta budu pokretač razvoja proizvoda u svim fazama. Surađujući nakon toga s programerima na izradi specifičnih aplikacija za pametne naočale Moverio, krajnji korisnik i dalje ostaje u prvom planu u tom prijelazu između hardvera i softvera. 

Od Silicijske doline do razvojnih laboratorija u Japanu svi su suglasni: hardver će ostati konstanta. Gledajući u budućnost, ekološki pogodan hardver imat će ključnu ulogu i u okretanju prema većoj održivosti u budućnosti u kojoj će učinkovit, kompaktan i precizan hardver pomagati tvrtkama i društvu u smanjivanju negativnog utjecaja na okoliš.

Stoga vjerojatno ne iznenađuje da usprkos velikom napretku softvera promjene neće biti moguće bez hardvera kao sučelja između čovjeka i softvera. Učinkovit i sofisticiran hardver velike preciznosti i dalje će biti prekretnica naše društvene evolucije koja će još desetljećima predstavljati i voditi digitalnu revoluciju budućnosti. Ostajući vjerna svojim korijenima u japanskom umijeću orijentiranom na klijenta, tvrtka Epson zasigurno će svojom usmjerenošću na ključne inovacije i isporuku najboljeg hardvera u klasi i dalje nastaviti predvoditi. 

O tvrtki Epson

Tvrtka Epson vodeća je u svijetu u području tehnologije posvećena povezivanju ljudi, stvari i informacija putem svojih originalnih, učinkovitih, kompaktnih i preciznih tehnologija. Nudeći širok asortiman proizvoda, od tintnih pisača i digitalnih sustava za ispis do 3LCD projektora, satova i industrijskih robota, tvrtka je usmjerena na poticanje inovacija i premašivanje očekivanja klijenata u području tintnog ispisa, vizualnih komunikacija, opreme i robotike.

Pod vodstvom tvrtke Seiko Epson Corporation sa sjedištem u Japanu, grupacija Epson zapošljava više od 81.000 djelatnika u 85 tvrtki diljem svijeta i ponosi se svojim doprinosima zajednicama u kojima djeluje i ulaganjem stalnih napora u smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.

global.epson.com/

Informacije o članku

DATUM IZDAVANJA

Author

Author profile

Mr. Minoru Usui

Mr. Minoru Usui is president of Seiko Epson Corporation. He has shown strong leadership in realigning Epson and seeks to create a company that is indispensable to its customers and society. Mr. Usui joined Epson in 1979 and worked on developing thermal printers desktop calculators. In 1988, he moved to the company’s inkjet printer development department and worked on Epson’s Micro Piezo technology which lead to the creation of Epson’s first Micro Piezo consumer printer. In 1997 he was made general manager in charge of inkjet development and in 2002 was promoted to company director and deputy COO of Epson’s overall printing business. He was appointed President in 2008 and, following the world financial crisis, set about re-defining Epson’s growth strategy and corporate vision by building on the company’s core technologies in printing, projection and sensing.